Na idućem izdanju književne tribine ‘Siniša Matasović vam predstavlja’ gostuje etablirani koprivnički književnik Darko Pero Pernjak, predsjednik Podravsko-prigorskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Po struci inženjer geotehnike, ali životne su ga prilike odvele drugim putevima.

Danas je aktivni sudionik kulturnoga života Koprivnice, često u organizacijskom odboru raznih književnih manifestacija: Galovićeva jesen, Dani Ivana Viteza Trnskog i slično. Pokretač je i urednik zbornika Koprivnički književni godišnjak, koordinator Koljnofskih književnih susreta u Mađarskoj te jedan od pokretača i urednika umjetničke organizacije Artikulacije i istoimenog književnog časopisa.

Dosad je objavio pet romana, pet zbirki kratkih priča, jednu zbirku priča za djecu i jednu zbirku poezije.

Naglasak će okupljanja u utorak biti na njegove dvije posljednje knjige, satirično-humorističnom romanu American Bob i premijernoj pjesničkoj zbirci Pisani prostor. Dio će se razgovora sasvim sigurno voditi i oko njegovih brojnih organizacijskih i uredničkih iskustava, a provjerit ćemo i kako se u svakodnevicu jednoga književnika uklapa posao voditelja vinoteke, koji trenutno obavlja u ”prizemnom” svijetu.

Ova se knjiga ne ispušta iz ruku. Uz nju sve vaše privatne brige postaju beznačajne. Vanjski svijet za vas uopće ne postoji. Iz njega ste potpuno isključeni. Postoje samo Tinini likovi nad čijom sudbinom strepite. Do maloprije ništa o njima niste znali, a sad vam je samo do njih stalo. Njima se smijete, s njima patite, s njima zaboravljate čak i na sebe. (Enes Kišević)

Tina Primorac poznata je trilogiji Velika tajna Pona koju smo promovirali i u sisačkoj knjižnici, no ona  će nam se sada predstaviti kroz novu, potpuno različitu knjigu i žanr u kojemu se dosada nije ogledala. Ako volite ljubavne i neobične priče, ova će vam se knjiga zasigurno svidjeti.

Predavač: dr. sc. Goran Štefanić

Godine 1898. britanski fizičar Sir William Crooks predvidio je da će dio čovječanstva uskoro biti suočen sa smrću od gladi zbog nedostatka dušičnih gnojiva potrebnih za rast biljaka. U to su se vrijeme industrijalizirane zemlje oslanjale isključivo na gnojiva životinjskog podrijetla, kao što je južnoamerički gvano, no ti su izvori ubrzano nestajali. Godine 1908. njemački kemičar Fritz Haber razvio je kemijski postupak za proizvodnju amonijaka (NH3) reakcijom vodika i dušika iz zraka. Tako proizvedeni amonijak mogao se lako pretvoriti u dušično gnojivo potrebno za rast biljaka, ali i u eksplozive potrebne za ratovanje.